JUBILEJ MILOSRĐA

Klikni na sliku

Video

 

Posjetitelji

DanasDanas50
JučerJučer107
UkupnoUkupno642306

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 18 

Traženje

Sakramenti

1. Sakramenti - izvori milosti i spasenja


Sama riječ "sakramenat" znači "tajna", "otajstvo", "sveta stvar". Od 12. stoljeća ta se riječ upotrebljava kao skupno ime za sedam svetih sakramenata. Stoga dans pod "sakramenati" podrazumjevamo vidljive znakove od Krista ustanovljene, koji označuju i daju nevidljivu milost Božju. Sakramenti su najuže povezani s Kristom i Crkvom. Sakramenti su povezani s Kristom jer ih je on ustanovio i dok je živio na zemlji bio sam vidljivi znak , sakramenat, nevidljivog Boga. On je sakramente uspostavio nakon uskrsnuća, a kad je uzišao na nebo ostavio ih je svojoj Crkvi. Kada je Krist uzašao na nebo, od tada je postao ne vidljiv na ovoj zemlji. Na zemlji ostavlja svoju Crkva koju je osnovao, nju ostavlja kao vidljivi znak svoje prisutnost na zemlji. Crkva otada preuzima ulogu Kristova otajstvenog tijela. Ona postaje njegovo otajstveno tijelo i po sakramentima dijeli ljudima Kristovu milost i Kristovo spasenje. Crkva dakle, preuzima Kristovu ulogu na zemlji da spasava ljude kao što je za zemaljskog života činio sam Isus Krist. Krist uvijek ostaje prasakramenat, ali pošto je nakon uzašašća prisutan na nevidljiv način - sakramentalnu je ulogu na zemlji, nakon njegova uzašašća, preuzela Crkva, kao njegovo Otajstveno tijelo. Stoga njegova Crkva je opći sakramenat spasenja (LG 48). Mi današnji kršćani se ne možemo s Isusom susresti nego samo po Crkvi i sakramentima. Svi sakramenti Crkve koje je Isus ustnovio i predao Crkvi jesu sredstva za spasenje ljudi. Zato kažemo za naše kršćanske sakramente da su oni vidljivi znakovi ustanovljeni od Isusa Krista i koji daju nevidljivu Božju milost oproštenja i spasenja.

Kršćani primajući i slaveći sakramente, sudjeluju u valstitom spasenju koje Krist proizvodi po službenicima(svećenicima) Crkve. Tako sakramenti raskajanom griješnuku daju očišćenje od grijeha i vraćaju mu posvetnu milost tj. božansko posinovljenje. Osim posvetne milosti sakramenti daju i sakramentalnu milost vlastitu svakom pojedinom sakramentu. Sakramentalna milost pomaže kršćaninu da ostvari svoje ljudske i staleške zadatke u svakoj prigodi svoga života.


2. Uvijeti za primanje kršćanskih sakramenata

Vjera je prvi uvijet koji se traži od onoga koji prima sakramente. Budući da su sakramenti znakovi kršćanmske vjere, njih se bez vjere ne može ni razumjeti niti valjano i plodonosno primiti. Osim vjere traži se i prava nakana i želja da se primi sakramente. Neki sakramenti traže još i nevinost i čistoću srca da bi ih se moglo valjano primiti, s kao što su sveta pričest. Sveta pričest se ne smije primati u teškom grijehu.


3. Podjela sakramenata

Sedam sakramenta u tri kategorije.

Prva kategorija: Sakramenti uvođenja u kršćanstvo

U sakramente uvođenje u kršćanstvo ili kršćanska incijacija spadaju sakramenti: krštenje, potvrda (sv. krizma) i sveta pričest.

Druga kategorija: Sakramenti ozdravljenja

U Sakramente ozdravljenja sapdaju sakramenti: sv. ispovijed i bolesničko pomazanje.

Treća kategorija: Sakramenti u službi zajednice.

U sakramente za služenje u zajednici spadaju sakramenti: sveti red i ženidba


4. Ovdje ukratko donosimo što je potrebno činiti za pristup nekim sakramentima?


1. Krštenje djeteta - što je potrebno činiti?

2. Prva Sveta Pričest što je potrebno?

3. Sakrament svete potvrde

4. Što je potrebno za ženidbu?